Sadržaj
ToggleSaznajte da li vam srce pati: 7 znakova koje ne možete ignorirati
Srce je jedan od najvažnijih organa u našem tijelu i njegov pravilan rad ključan je za naše zdravlje i opstanak. Mnogi ljudi osjećaju bolove u prsima ili druge simptome koji mogu biti zbunjujući. Kada su ti simptomi znak upozorenja, a kada nešto manje ozbiljno?
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), bolesti srca vodeći su uzrok smrti u svijetu, ubijajući približno 17,9 milijuna ljudi godišnje. Ovo naglašava važnost mogućnosti ranog prepoznavanja srčanih problema.
Kako prepoznati bolove u srcu uzrokovane bolestima srca?
Jedan od glavnih simptoma srčanih problema je bol u srcu ili prsima. Međutim, bol u srcu može imati različite oblike i nije ju uvijek lako prepoznati.
Angina pektoris ili srčani udar?
Ako osjećate pritisak, napetost ili bol u središtu prsnog koša, to može biti angina pektoris, koja je uzrokovana smanjenim dotokom krvi u srce. S druge strane, jaka i dugotrajna bol može biti simptom infarkta miokarda. Prema American Heart Association (AHA), svakih 40 sekundi netko u Sjedinjenim Državama doživi srčani udar.
Gdje se širi bol?
Bol uzrokovana srčanim problemima često se širi u rame, čeljust ili čak leđa. Ako osjetite bol koja traje dulje od 5 minuta i ne prolazi čak ni nakon odmora, odmah potražite liječničku pomoć.
Je li bol u prsima uvijek simptom bolesti srca?
Ne uvijek, ali često, bol u prsima može biti znak drugih zdravstvenih problema, poput probavnih smetnji ili napetosti mišića. Važno je znati razliku između boli u srcu i drugih vrsta boli u prsima.
Kako razlikovati probavne bolove od srčanih bolova?
Žgaravica ili refluks kiseline ponekad se mogu zamijeniti za bol u srcu. Međutim, ova bol obično dolazi nakon jela i obično se ublažava antacidima. Prema Nacionalnom institutu za dijabetes te probavne i bubrežne bolesti, 20% Amerikanaca ima žgaravicu barem jednom tjedno, što može učiniti zbunjujućim identificirati uzrok boli u prsima.
Može li bol biti mišićnog porijekla?
Bol uzrokovana problemima mišića često je lokalizirana i može se pogoršati prilikom kretanja ili dodirivanja zahvaćenog područja. Ako bol reagira na pritisak, vjerojatno nije problem sa srcem.
Kako se manifestira kratkoća daha povezana sa srčanim problemima?
Kratkoća daha još je jedan uobičajeni simptom bolesti srca. Mnogi ljudi s kroničnim zatajenjem srca imaju poteškoće s disanjem čak i tijekom normalnih aktivnosti kao što su hodanje ili ležanje.
Kratkoća daha kod zatajenja srca: Koji su glavni simptomi?
Kod zatajenja srca, srce nije u stanju učinkovito pumpati krv po tijelu, što dovodi do nakupljanja tekućine u plućima i kratkoće daha. Prema studiji objavljenoj u časopisu European Heart Journal, oko 26 milijuna ljudi diljem svijeta pati od zatajenja srca. Ovaj simptom može biti ozbiljan i zahtijeva hitnu liječničku pomoć.
Kako se kratkoća daha razlikuje od astme ili alergije?
Kratkoća daha uzrokovana astmom ili alergijama obično se javlja u prisutnosti alergena i praćena je drugim simptomima kao što su svrbež očiju ili kihanje. Za razliku od srčane dispneje, ovaj oblik se može ublažiti inhalacijskim lijekovima.
Što signalizira nepravilan rad srca (aritmija)?
Nepravilan rad srca, poznat kao aritmija, može biti znak ozbiljnog problema. Iako nisu sve aritmije opasne, neke mogu dovesti do zatajenja srca, moždanog ili srčanog udara.
Kada je aritmija opasna?
Ako osjetite palpitacije (nepravilne ili ubrzane otkucaje srca) koje prati vrtoglavica ili nesvjestica, trebali biste što prije posjetiti liječnika. Prema Klinici Mayo, fibrilacija atrija (jedan od najčešćih oblika aritmije) peterostruko povećava rizik od moždanog udara.
Kako se liječi aritmija?
Liječenje aritmije može uključivati lijekove, pacemakere ili postupke ablacije katetera, ovisno o vrsti i težini poremećaja ritma.
Kako su umor i slabost povezani sa srčanim problemima?
Osjećaj kroničnog umora i slabosti može biti znak upozorenja da srce nije u stanju učinkovito opskrbljivati tijelo kisikom i hranjivim tvarima.
Je li umor čest simptom zatajenja srca?
Da. Prema American Heart Failure Society, umor je jedan od glavnih simptoma kroničnog zatajenja srca. Ljudi često osjećaju da nemaju dovoljno energije za obavljanje svakodnevnih aktivnosti i da se brzo umaraju.
Kako se umor uzrokovan srčanim problemima razlikuje od drugih vrsta umora?
Umor povezan sa srčanim problemima obično je popraćen drugim simptomima, poput nedostatka zraka, oticanja gležnjeva ili nepravilnog pulsa. Za razliku od drugih oblika umora, ovaj umor ne prolazi ni nakon dovoljnog odmora.
Je li oticanje nogu ili gležnja znak zatajenja srca?
Oticanje donjih udova čest je znak da srce ne radi kako treba i da se tekućina nakuplja u tijelu.
Kako zatajenje srca uzrokuje oticanje?
Kada srce ne može učinkovito pumpati krv, krv se skuplja u venama, što dovodi do oticanja. Ova pojava često se manifestira na stopalima i gležnjevima. Prema studiji objavljenoj u Journal of Cardiology, do 90% pacijenata s kroničnim zatajenjem srca ima oticanje donjih ekstremiteta.
Kada trebam posjetiti liječnika ako imam bolove u srcu?
Ako sumnjate da su vaši simptomi povezani sa srčanom bolešću, trebali biste odmah posjetiti liječnika. Postoji nekoliko situacija koje zahtijevaju hitnu liječničku pomoć.
Koji su znakovi hitnog slučaja?
Ako imate jaku bol u prsima koja traje dulje od 5 minuta, bol koja se širi u rame, vrat ili čeljust ili ako imate problema s disanjem, nazovite hitnu pomoć. Prema American Heart Association, brza intervencija može povećati šanse za preživljavanje srčanog udara za više od 50%.
Kako mogu spriječiti probleme sa srcem?
Prevencija je ključ zdravog srca. Postoji nekoliko načina za smanjenje rizika od srčanih bolesti.
Koje su najbolje preventivne mjere za zaštitu srca?
Prema studiji objavljenoj u Journal of the American Medical Association, redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana bogata voćem, povrćem i malo masti te održavanje normalne tjelesne težine mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti do 50%. Preventivne mjere za zaštitu srca uključuju brojne zdrave navike i promjene načina života koje smanjuju rizik od srčanih bolesti i promiču zdravlje kardiovaskularnog sustava:
1. Redovita tjelesna aktivnost
Redovita tjelovježba jedan je od najučinkovitijih načina za promicanje zdravlja srca. Pomaže poboljšati cirkulaciju krvi, sniziti krvni tlak i održati optimalnu težinu. Vježbanje također povećava razinu “dobrog” HDL kolesterola i snižava razinu “lošeg” LDL kolesterola, čime se smanjuje rizik od ateroskleroze (začepljenih arterija). Za zdravo srce preporučuje se barem 150 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno, poput brzog hodanja, ili 75 minuta snažnije vježbe, poput trčanja.
2. Zdrava prehrana bogata nutrijentima
Uravnotežena prehrana puna voća, povrća, cjelovitih žitarica, zdravih masnoća i niskog udjela zasićenih masti osnova je prevencije srčanih bolesti. Hrana bogata vlaknima i antioksidansima pomaže u smanjenju upale u tijelu i štiti arterije. Također je ključno ograničiti unos soli koja pridonosi visokom krvnom tlaku i transmasti koje povećavaju rizik od stvaranja plakova u arterijama. Isprobajte i dodatke prehrani za podršku zdravlju srca.
3. Kontrola krvnog tlaka i kolesterola
Visoki krvni tlak i visoki kolesterol među glavnim su čimbenicima rizika za srčane bolesti. Redovito mjerenje i kontrola ovih vrijednosti su neophodni. Za snižavanje krvnog tlaka važno je ograničiti unos soli i redovito vježbati. Zdrava prehrana bogata vlaknima i omega-3 masnim kiselinama, koje se primjerice nalaze u ribi, može pomoći u poboljšanju razine kolesterola.
4. Prestanak pušenja
Pušenje oštećuje krvne žile, povećava rizik od krvnih ugrušaka i uzrokuje sužavanje arterija, što dovodi do većeg rizika od srčanog i moždanog udara. Prema American Heart Association, pušenje udvostručuje rizik od srčanih bolesti. Prestanak pušenja stoga je jedna od najboljih stvari koje možete učiniti za svoje srce.
5. Suočavanje sa stresom
Kronični stres povećava rizik od srčanih bolesti dovodeći do povišenog krvnog tlaka i upale u tijelu. Tehnike upravljanja stresom poput meditacije, dubokog disanja, joge ili redovitog odmora pomažu smanjiti razinu stresa, a time i rizik od razvoja srčanih problema.
Rano prepoznavanje simptoma srčanih problema ključno je za sprječavanje ozbiljnih komplikacija i poboljšanje kvalitete života. Ako shvatimo da bolesti srca mogu imati skrivene simptome, njihovo prepoznavanje može spasiti živote. Brzo reagiranje na znakove upozorenja kao što su bol u prsima, otežano disanje ili umor omogućuje liječnicima da provedu učinkovite tretmane, smanjujući rizik od srčanog ili moždanog udara. Osim toga, svijest o zdravlju srca i poduzimanje preventivnih mjera, kao što su zdrava prehrana i redovita tjelovježba, mogu značajno doprinijeti dugoročnom zdravlju. Stoga je važno da se educiramo o simptomima i čimbenicima rizika kako bismo osigurali bolju budućnost i spriječili bolesti srca. Naša težnja za zdravim načinom života i aktivno praćenje vlastitog zdravlja mogu biti najbolji dar koji sami sebi možemo dati.
Izvori:
Utjecaj promjena životnog stila na kardiovaskularno zdravlje: Narativni pregled – PMC (nih.gov)
Učinci tjelovježbe za poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja – PMC (nih.gov)
Prepoznavanje i upravljanje funkcionalnim srčanim simptomima – PMC (nih.gov)