Anksioznost – simptomi – je li to normalno ili imate razloga za zabrinutost?

Što je anksioznost?

Anksioznost je u svom temelju više od prolazne emocije; to je kompleksna reakcija koja se može očitovati na bezbroj načina. Spektar simptoma anksioznosti je širok i raznolik, od blagog šapatnja zabrinutosti do gušeće panike. Razumijevanje ovih simptoma ključan je korak u širenju empatije i podrške onima koji se suočavaju s ovom svakodnevnom borbom.

Anksioznost ne diskriminira, može pogoditi ljude svih dobnih skupina, podrijetla i životnih situacija. Međutim, važno je zapamtiti da za one koji je traže, postoji nada i iscjeljenje.

Anksioznost je prirodna ljudska emocija koja se karakterizira osjećajem nemira, brige, straha ili straha. To je normalna reakcija na stres ili percipiranu prijetnju i u određenim situacijama može biti korisna jer nas priprema za djelovanje i zaštitu od opasnosti. Na primjer, osjećaj anksioznosti prije važnog ispita ili razgovora za posao može nas motivirati da se prikladno pripremimo.

Međutim, anksioznost postaje problem kada postane pretjerana, dugotrajna ili neprimjerena situaciji, što dovodi do značajne patnje i pogoršanja svakodnevnog života. Kada anksioznost dosegne ovu razinu, može se klasificirati kao anksiozni poremećaj.

Anksioznost – simptomi

Anksioznost i anksiozni poremećaji mogu imati vrlo individualne manifestacije kod svakoga. Međutim, postoje određeni simptomi koji, ako se pojavljuju zajedno i dugotrajno, ukazuju na anksioznost.

Naravno, ako osjećate umor i razdražljivost nakon napornog dana, nema potrebe za panikom. Nakon dana s povećanim stresom u osobnom ili poslovnom životu, to je normalna reakcija tijela.

Najčešći primijećeni simptomi anksioznosti uključuju:

• Pretjerane brige
• Nemir
• Umor
• Razdražljivost Napetost mišića
• Problemi sa spavanjem
• Brzi otkucaji srca (palpitacije)
• Znojenje
• Mučnina ili nelagoda u želucu
• Dispneja (otežano disanje)
• Vrtoglavica ili vrtoglavica Panika
• Izbjegavanje ponašanja
• Poteškoće s koncentracijom
• Pretjerano razmišljanje

Koji su anksiozni poremećaji?

Često se dijagnosticira nekoliko vrsta anksioznih poremećaja, od kojih svaki ima svoje specifične obrasce pretjerane anksioznosti i povezane simptome. Najčešći anksiozni poremećaji uključuju:

Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD)

GAD je čest i kroničan anksiozni poremećaj koji se karakterizira pretjeranim i nekontroliranim brigama i anksioznošću oko različitih aspekata života. Za ljude s GAD-om često je teško kontrolirati svoje brige i mogu osjećati anksioznost u vezi s različitim situacijama ili problemima, uključujući zdravlje, posao, obitelj, financije i svakodnevne zadatke. Brige su obično nesrazmjerne stvarnoj prijetnji koju situacija predstavlja i traju dulje razdoblje, obično šest mjeseci ili duže.

Glavni znakovi generaliziranog anksioznog poremećaja uključuju: pretjerane brige, nemir, razdražljivost, napetost mišića, umor, poteškoće s koncentracijom i problemi sa spavanjem.

Važno je napomenuti da se GAD dijagnosticira ako su ti simptomi prisutni dulje vrijeme i uzrokuju značajne poteškoće ili pogoršanje svakodnevnog života. Pretjerana briga i anksioznost ne mogu se lako objasniti ili pripisati drugom zdravstvenom stanju, upotrebi supstanci ovisnosti ili drugim duševnim poremećajima.

Generalizirani anksiozni poremećaj može pogoditi bilo koga i često se pojavljuje

istovremeno s drugim mentalnim poremećajima, kao što je depresija ili druge anksiozne poremećaje.

Socijalni anksiozni poremećaj (socijalna fobija)

Socijalni anksiozni poremećaj, poznat i kao socijalna fobija, je anksiozni poremećaj koji se karakterizira intenzivnim i trajnim strahom od socijalnih situacija ili izvođenja u kojima se osoba boji da će je drugi procijeniti ili osuđivati. Premašuje uobičajeni osjećaj sramežljivosti ili nervoze koje mnogi ljudi osjećaju u društvenim situacijama.

Ljudi s socijalnom fobijom duboko se boje da će biti osramoćeni, poniziti se ili da će ih drugi negativno ocijeniti. Kao rezultat toga, skloni su izbjegavati socijalne interakcije ili situacije koje izazivaju njihovu anksioznost. Strah može biti toliko preplavljujući da značajno otežava njihovu sposobnost funkcioniranja u svakodnevnom životu i utječe na osobne odnose, obrazovanje, karijeru i općenitu dobrobit.

Glavni znakovi socijalne fobije uključuju: strah od socijalnih situacija, izbjegavajuće ponašanje, fizičke simptome, negativno samovrednovanje, anticipacijsku anksioznost, utjecaj na svakodnevni život.

Socijalna fobija često počinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi i može biti kronično stanje ako se ne liječi. Važno je razlikovati socijalnu fobiju od izoliranih napada panike koji se mogu dogoditi zbog određenih stresora ili zdravstvenih stanja.

Panični poremećaj

Panični poremećaj je vrsta anksioznog poremećaja koji se karakterizira ponavljajućim i neočekivanim napadima panike. Napadi panike su nagli epizode intenzivnog straha i nelagode koje dosežu vrhunac unutar nekoliko minuta. Ti napadi mogu biti vrlo neugodni i osoba može osjećati kao da gubi kontrolu nad sobom ili čak umire.

Glavni simptomi paničnog poremećaja uključuju: napade panike, strah od budućih napada panike, anksioznost zbog posljedica.

Panični poremećaj može se početi razvijati u kasnoj adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi i može značajno utjecati na život osobe ako se ne liječi. Važno je razlikovati panični poremećaj od izoliranih napada panike koji se mogu dogoditi zbog određenih stresora ili zdravstvenih stanja.

Agorafobija

Agorafobija je vrsta anksioznog poremećaja koji se karakterizira intenzivnim strahom i izbjegavanjem situacija ili mjesta iz kojih bi bilo teško pobjeći ili gdje pomoć ne bi bila lako dostupna, ako osoba doživi simptome panike ili anksioznosti. Strah nije ograničen na jednu određenu situaciju, već obično obuhvaća više okoline.

Osobe s agorafobijom često izbjegavaju mjesta ili situacije koje doživljavaju kao teške za bijeg, poput prepunih prostora, javnog prijevoza, trgovačkih centara, kazališta ili otvorenih prostora. Također se mogu izbjegavati biti sami izvan svog doma ili situacije u kojima ne mogu lako doći do “sigurnog” mjesta, obično kuće ili do pouzdane osobe.

Glavni znakovi agorafobije uključuju: strah od javnih prostora, strah od napada panike, ograničavanje aktivnosti.

Agorafobija se može razviti kao komplikacija paničnog poremećaja, ali može se pojaviti i samostalno. Može biti vrlo iscrpljujuća i utjecati na sposobnost osobe da sudjeluje u svakodnevnim aktivnostima, održava odnose i vodi punopravan život.

Selektivni mutizam

Selektivni mutizam je anksiozni poremećaj u djetinjstvu koji se odlikuje postojanim neizgovaranjem u određenim društvenim situacijama, u kojima se očekuje da će dijete govoriti, unatoč tome što je sposobno govoriti u drugim situacijama. Djeca s selektivnim mutizmom mogu

udobno razgovarati i komunicirati u poznatom okruženju, poput kod kuće ili s bliskim članovima obitelji, ali u određenim javnim mjestima, u školi ili među nepoznatim ljudima, šute ili govore samo minimalno.

Glavni simptomi selektivnog mutizma uključuju: sustavno neizgovaranje, socijalnu anksioznost, utjecaj na svakodnevni život.

Važno je napomenuti da selektivni mutizam nije namjerna odbijanje govora ili govorna poteškoća. To je stanje povezano s anksioznošću koje utječe na komunikaciju u određenim kontekstima. Djeca s selektivnim mutizmom mogu pronaći alternativne načine komunikacije u situacijama kada ne govore, poput gesta, kimanja glavom ili pisane komunikacije.

Točan uzrok selektivnog mutizma još uvijek nije potpuno razjašnjen, ali znanstvenici pretpostavljaju da je povezan s kombinacijom genetskih, psiholoških i okolišnih čimbenika. Rano liječenje vrlo je važno kako bi se pomoglo djetetu da razvije adekvatne komunikacijske vještine i prevlada socijalnu anksioznost.

Ovi anksiozni poremećaji mogu značajno utjecati na svakodnevni život, odnose i opću dobrobit pojedinca. Navedeni anksiozni poremećaji mogu se liječiti raznim metodama. U slučaju ozbiljnih i dugotrajnih simptoma, preporučuje se potražiti medicinsku pomoć.

Psihološka pomoć može se usmjeriti na smanjenje simptoma.

Je li moguće liječiti anksioznost bez lijekova?

Anksioznost u ozbiljnijem stanju i kada traje dulje razdoblje, preporučujemo rješavanje s liječnikom i odgovarajućim liječenjem.

Međutim, postoje dodaci prehrani koji imaju pozitivan utjecaj na raspoloženje i pomažu smanjiti unutarnje napetosti. Ako često doživljavate stresne situacije, isprobajte ove dodatke prehrani:

• Ashwagandha: pripada skupini adaptogenih biljaka, a adaptogen je tvar koja pomaže tijelu da se nosi sa stresom. Pomaže kontrolirati stresore uključujući proteine toplinskog šoka i kortizol. Prema studiji provedenoj 2020. godine, 240 mg ashwagandhe znatno je smanjilo stres. Efekt se u ovom slučaju pojavio nakon dva mjeseca neprekidne uporabe.
• GABA: poboljšava pravilno funkcioniranje živčanog sustava i pomaže u zdravom mentalnom razvoju.
• Maca: sadrži flavonoide koji poboljšavaju raspoloženje i smanjuju anksioznost. Studija iz 2015. godine istraživala je raspoloženje i osjećaje 29 žena u postupku menopauze. Nakon 12 tjedana potvrđeno je da unos mace u velikoj mjeri eliminira simptome depresije, a također je maca smanjila krvni tlak kod ovih žena.

Anksioznost je prirodna ljudska emocija koja nas štiti u zahtjevnim situacijama. Međutim, kada anksioznost postane opterećujuća i trajna, može se razviti u anksiozni poremećaj koji značajno utječe na naš svakodnevni život i dobrobit. Imajte na umu da potraživanje stručne pomoći nije znak slabosti; to je hrabar korak ka povratku kontrole i pronalaženju učinkovitih strategija za suočavanje s anksioznošću. S pravim alatima i podrškom, moguće je savladati složene probleme anksioznosti i potaknuti život obilježen većom otpornošću, mirom i radošću. Uklonimo stigmu koja okružuje mentalno zdravlje i zajedno stvorimo suosjećajniji i razumijevajući svijet za emocionalno blagostanje svake osobe.