Bolest uzrokovana stresom: Kako stres utječe na naše zdravlje i što možemo učiniti povodom toga
Što je stres?
Tijekom stresa, naše tijelo ulazi u tzv. “fight or flight” način (hrvatski “borba ili bijeg” također poznata kao reakcija alarma). Ova prirodna reakcija organizma javlja se u situacijama kada se osjećamo ugroženi i u opasnosti.
Tijekom stresa oslobađaju se različiti hormoni – najvažniji su kortizol, adrenalin i noradrenalin.
Kako se stres manifestira?
Simptomi stresa mogu se razlikovati od osobe do osobe. Britanski NHS (Nacionalna zdravstvena služba) prikupio je najčešće simptome stresa:
- razdražljivost
- ljutnja
- osjećaj straha, tjeskobe, bespomoćnosti
- često razmišljanje o različitim situacijama
- osjećaj preopterećenja
- mučnina, probavne smetnje
- glavobolja
- osip
- vrtoglavica
- promjena apetita
- promjena dnevne rutine (prestajemo vježbati, brinuti se o sebi…)
- prekomjerno pušenje, konzumacija alkohola ili drugih tvari nesanica.
Koje vrste stresa postoje i zašto ih osjećamo?
Stres možemo prema trajanju podijeliti na 3 vrste:
1. Akutni stres
Akutni stres je najčešći tip stresa koji mnogi od nas osjete nekoliko puta tjedno. Pojavljuje se iznenada i obično traje kratko. Akutni stres obično nestaje nakon nekoliko minuta do sati.
Može nas zadesiti, primjerice, u sljedećim situacijama:
- svađa s bližnjima
- kašnjenje, vremenski pritisak
- prometna gužva
- važan ispit u školi
- velike gužve ili prevelika buka
- prezentacija na poslu
- razgovor s nadređenima
- neočekivane loše vijesti.
2. Epizodični akutni stres
Epizodični stres je akutni stres koji se redovito ponavlja. U praksi može uključivati, primjerice, sljedeće situacije:
- ponavljajuće preopterećenje na poslu (nerealni rokovi, veliki radni teret…)
- perfekcionizam (i s njim povezani prekomjerni zahtjevi prema sebi)
- ponavljajuće nesuglasice u obitelji
- psihički zahtjevan posao (zdravstveni radnici, vatrogasci, menadžeri…)
- zlostavljanje na poslu/školi prokrastinacija.
3. Kronični stres
Kronični stres je dugotrajan i može ozbiljno naškoditi našem zdravlju. Može trajati mjesecima, ponekad i godinama. Susrećemo ga u situacijama koje su bezizlazne i koje nas trajno muče, na primjer:
- stresan posao iz kojeg ne možemo otići
- prekomjerno opterećenje u školi
- dugotrajni financijski problemi
- kronične bolesti
- dugotrajni osobni problemi (bolest ili sukobi u obitelji, vezi…)
- usamljenost
- toksično okruženje (na poslu, kod kuće…)
- briga o bolesnom članu obitelji nisko samopouzdanje
- velike životne promjene (razvod, smrt bliske osobe, rođenje i odgoj djeteta…).
Kako se nositi sa stresom i spriječiti bolesti uzrokovane stresom?
Svaki “stresni” pojedinac zna koliko stres može narušiti naš svakodnevni život. Osjećamo se nervozno, pod pritiskom, često iskaljujemo negativne emocije na naše bližnje. Psihička strana nije sve – stres može značajno utjecati i na naše fizičko zdravlje.
Živjeti u stalnom stresu nije samo iscrpljujuće, već može imati vrlo negativan učinak na naše zdravlje. Pozitivna vijest je da postoji niz tehnika koje nam mogu pomoći u nošenju sa stresom, kako akutno (npr. kada smo pod stresom prije ispita), tako i dugoročno.
Idealno bi bilo ograničiti stresore u našem životu. Međutim, to obično nije moguće 100% – npr. kada smo u situaciji da si ne možemo priuštiti napuštanje stresnog posla.
Ipak, možemo u našoj svakodnevnoj rutini napraviti nekoliko promjena koje mogu imati veliki utjecaj na naše psihičko blagostanje:
Pazite na zdrav način života. Dovoljno odmora, povrća i voća u prehrani te zdrava tjelesna aktivnost su osnova.
Ograničite alkohol i pušenje koji mogu još više pogoršati stres.
Budite u kontaktu sa svojim bližnjima. Vrijeme provedeno u dobrom društvu podići će vam raspoloženje i pomoći vam da se usmjerite na druge misli.
Uzmite digitalni detox. Zamijenite telefon knjigom, večernje gledanje televizije društvenim igrama s obitelji. Vidjet ćete da ćete uživati u vremenu provedenom “offline”. 🙂
Uzmite vrijeme za sebe. U današnjem užurbanom svijetu često zaboravljamo na sebe, što nije dobro. Uživajte u ugodnoj večeri uz omiljenu komediju ili si priuštite opuštajuću kupku.
Usvojite tehnike opuštanja kao što su vježbe disanja, mindfulness ili joga koje mogu pomoći ne samo akutno, već i dugoročno.
Osloni se na kvalitetne dodatke prehrani ili bilje. Melissa officinalis, vitamin B ili magnezij mogu pomoći u borbi s manifestacijama stresa.
Prema istraživanjima, čak 43 posto odraslih pogođeno je nepovoljnim zdravstvenim učincima stresa. Još alarmantnija je informacija da je 75 do 90 posto svih posjeta liječnicima povezano s bolestima povezanim sa stresom kao što su glavobolje, visok krvni tlak, srčani problemi, dijabetes, kožni problemi, astma, artritis, depresija ili tjeskoba. Oni se smatraju najčešćim posljedicama stresa.
Zaključak
Nažalost, stres je u današnje užurbano vrijeme postao vjerni pratitelj većine nas. Povremeni stres je do određene mjere normalan, međutim, ako prelazi prihvatljivu granicu i osjećate da značajno utječe na vaše psihičko ili fizičko zdravlje, ne oklijevajte potražiti stručnu pomoć.
Izvori:
https://www.nhs.uk/every-mind-matters/mental-health-issues/stress/#signs https://dictionary.apa.org/eustress
https://dictionary.apa.org/distress
https://www.grafton.cz/cs/o-nas/medialni-zona/archiv-2020/tiskove-zpravy- 2020/s-pracovnim-stresem-se-potykaji-dve-tretiny
